Ljubitelji italijanske tjestenine možda će morati dublje da posegnu u džep kako bi nabavili omiljenu namirnicu.

Naime, proizvođači ne mogu da računaju na kanadsku durum pšenicu a žetva u Italiji bila je slaba, piše Reuters.

Kanada obično čini oko dvije trećine globalne trgovine durum pšenicom, a ove bi godine žetva zbog ekstremnih vrućina i suše trebalo da bude upola slabija nego 2020. godine, prenosi Tportal.

Zbog slabe kanadske žetve cijene durum pšenice već su porasle na najviši nivo za 13 godina, podstakavši strahovanja od velikog poskupljenja hrane u periodu oporavka privrede od virusa korona.

Prepolovljena kanadska proizvodnja vremenski se poklopila i s padom svjetskih zaliha durum pšenice na najniži nivo u posljednjih šest godina, dijelom i zato što su ljudi u vrijeme lockdowna gomilali zalihe tjestenine.

Italijanski proizvođači tjestenine obično podmiruju većinu potreba za durum pšenicom na domaćem tržištu, ali prognoza žetve nedavno je snižena pa će biti prisiljeni da izađu na vjetrometinu međunarodnih tržišta.

Očekivalo se da će žetva durum pšenice u Italiji ove godine premašiti onu iz 2020, ali Evropska komisija je snizila u oktobru procjenu proizvodnje sa 4,3 na 3,7 miliona tona, pa su proizvođači tjestenine počeli da strahuju za snabdijevanje u prvoj polovini iduće godine.

"Bit će dramatičnije nego što je sad jer trenutno još možemo da nabavimo domaću pšenicu. Situacija s durum pšenicom jako je ozbiljna", rekao je izvršni direktor brenda tjestenine Divella Vinćenco.

Neke kompanije izlažu se riziku nestašice ključne sirovine nakon što domaće zalihe pšenice budu iscrpljene i mogle bi u idućim mjesecima biti prisiljene da obustave proizvodnju, upozorila je analitičarka Strategie Grainsa Severin Omne-Mezon.

"Što se tiče cijena i nedovoljne ponude durum pšenice, najgore možda tek dolazi", rekla je Mezon.

Kupci su pronašli zamjenu za kanadsku pšenicu pa se Australija ove sezone probila na drugo mjesto dobavljača duruma u Evropskoj uniji, a Meksiko je veliku potražnju za uvozom podmirio pošiljkama iz Alžira.

Turska, veliki izvoznik tjestenine, odgovorila je pak na krizu u snabdijevanju durum pšenicom propisom kojim je maksimalni udio obične pšenice u tjestenini za izvoz podignut s 30 na 100 odsto.

Smanjena potražnja iz Turske i iz sjeverne Afrike bit će glavni razlog pada globalne potrošnje od šest odsto durum pšenice u proizvodnji hrane u sezoni 2021/2022, prognoziraju u Strategie Grainsu.

Međunarodno vijeće za žitarice prognozira da će globalna potražnja za durum pšenicom pasti na najniži nivo u 19 godina, ali zalihe će do ljeta iduće godine pasti najniže za 14 godina, što bi značilo da će se ponuda gotovo izjednačiti s potražnjom prije iduće žetve.

Iako su neki proizvođači tjestenine značajno podigli cijene, prebacujući dio troškova na krajnje potrošače, to vjerovatno neće u većoj mjeri uticati na potražnju u bogatim evropskim zemljama, gdje je durum pšenica propisana sirovina za taj prehrambeni proizvod.

Domaćinstva će definitivno osjetiti poskupljenje.

Kompanija za analizu podataka Nielsen navela je da su cijene jeftinih marki tjestenine u supermarketima u Francuskoj u oktobru porasle za gotovo petinu u odnosu na prošlu godinu, a to je možda tek najava poskupljenja koja su pred vratima.

Smanjuju se zalihe pšenice, hoćemo li ostati bez tjestenine?

Komentari (0)